Najgore masovno izumiranje u Zemljinoj povijesti, davno prije nego li su dinosauri vladali planetom, uzrokovali su mikrobi, tvrde autori nove studije.
Naime, kako su otkrili američki znanstvenici s Massachusetts Institute of Technology (MIT), mikroorganizmi su odjednom prije 250 milijuna godina počeli proizvoditi staklenički plin metan, koji je oko 20 puta otrovniji do ugljičnog dioksida.
Pare iz oceana uništile su gotovo 90 posto vrsta na Zemlji, od puževa i malenih rakova, pa sve do prahistorijskih oblika guštera i vodozemaca u manje od 20.000 godina.
“Veliko umiranje” dogodilo se prije otprilike 252 milijuna godina, daleko prije nego što su Zemljom vladali dinosauri, na kraju perma, zadnjeg razdoblja u eri paleozoika.
U prošlosti su asteroidi, vulkani i požari golemih naslaga ugljena okrivljeni za masovna izumiranja, ali je prst krivice sad uperen na mikrobe pod imenom Methanosarcina.
Oni su u atmosferu izbacivali goleme količine metana koji su drastično promijenili klimu i samu kemijsku ravnotežu oceana.
Kako se nisu mogle prilagoditi na vrijeme, brojne vrste nestale su s lica planeta Zemlje.
No ono što je zaista alarmantno jest činjenica da se isti učinci događaju i danas kao rezultat globalnog zatopljenja uzrokovanog emisijom stakleničkih plinova.
Analiza geoloških naslaga ugljena otkriva značajan rast ugljičnih plinova, ili ugljikovog dioksida ili metana, u vrijeme masovnog izumiranja.
– Vulkanske erupcije nikada ne bi mogle proizvesti tolike količine ugljika sadržanog u kamenim sedimentima iz tog doba – zaključuje doktor Gregory Fournier s MIT-a.
Tekst: Jutarnji list/HINA
Foto: Jutarnji list
